Danas je Svjetski dan šuma te je na stranicma Hrvatskih šuma objavljen članak o hrvatskim šumama koji prenosimo u cijelosti.
Svakako bacite pogled i na časopis Hrvatske šume – ovaj broj donosi niz zanimljivih članaka.
Šumari u Hrvatskoj već stoljećima primjenjuju princip održivosti, iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, tako da .još uvijek imamo 95 posto prirodnih šuma, istaknuli su iz Hrvatskih šuma na Svjetski dan šuma, 21. ožujka.
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.759.039 hektara, što čini 49,3 posto kopnene površine države. Od toga je 2.097.318 hektara u vlasništvu RH, a 661.721 hektara u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume koje ističu kako se šumama gospodari planski.
Sve šume podijeljene su u gospodarske jedinice, a one u odjele i odsjeke. Svaka ima svoj šumskogospodarski plan koji se izrađuje na 10 godina i propisuje sve radove.
“Tako da građani mogu biti mirni – sječa šuma u Hrvatskoj nije neplanska, upravo suprotno, gospodari se vrlo promišljeno i stručno isplanirano”, poručuju iz Hrvatskih šuma.
“Šumari već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste. Hrvatska tako još uvijek ima 95 posto prirodnih šuma, čemu se dive posjetitelji iz cijeloga svijeta. Te očuvane i prirodne šume bile su i temelj za kasnije proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode”, ističu u Hrvatskim šumama.
Podsjećaju i kako je krajem veljače Hrvatskim šumama dodijeljen SURE certifikat kojim se potvrđuje da šumsku biomasu proizvode u skladu s kriterijima održivosti.
Prirodnost šuma se, kažu, ogleda u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama, strukturi sastojina i brojnim drugim kriterijima.
Hrvatska je bogata raznolikim šumama. U relativno kratkom horizontalnom rasponu od nekoliko stotina kilometara od rijeke Drave na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu i od rijeke Dunav na istoku do rijeke Kupe na zapadu, nalazi se stotinjak šumskih zajednica u kojima rastu 94 vrste drveća. Gotovo polovica od 4500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije.
Hrvatska je prepoznatljiva po šumama hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama, koje su rijetkost u europskim razmjerima. Od prekrasnih hrastovih šuma spačvanskog bazena, preko prebornih šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, posebne Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Mljetu… takvo bogatstvo i raznovrsnost rijetko će se gdje naći na ovako malom prostoru.
Šume su obnovljivi prirodni resurs i nacionalno blago. Izvor su pitke vode, čista zraka, prirodnoga tla, flore i faune, bioraznolikosti, prirodnosti, blage klime, lijepoga krajobraza i drvne tvari, jednom riječju – života.
Sukladno Ustavu RH s pravom uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu. S toga je od iznimne važnosti upravljati s tim resursom na društveno odgovoran način.
Organizirano i održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj u današnjem obliku potječe iz davne 1765. kada je osnovana prva Uprava šuma. Bila je to Uprava šuma karlovačkoga generalata, a obuhvaćala je tri šumarije: Krasno, Oštarije i Petrovu goru. Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769., i bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske, kažu u Hrvatskim šumama.
Svake se godine na prvi dan proljeća, 21. ožujka, slavi i Svjetski dan šuma. Ta odluka donesena je na Generalnoj skupštini Europske poljoprivredne konferencije 1971., a kasnije ju je podržao i UN, vjerujući da će takav događaj doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.
Ove godine taj se dan obilježava pod slogan “Šume i inovacije”, jer nam inovacije omogućavaju da doživimo šume kao nikad prije – bilo to zbog obnovljivih i biorazgradivih svojstava drva, bilo to zbog novih tehnologija koje nam omogućavaju da šume vidimo iz novih perspektiva te otkrijemo opasnosti koje im prijete brže i lakše nego pukim ljudskim opažanjem.
preuzeto sa hrsume.hr
