Našu ljubav prema časopisu “Hrvatske šume” na trebamo posebno naglašavati – uvijek pun korisnih informacija i akcija vezanih za šume u kojima prvodimo 90% svih planinarskih izleta.
Ovaj put prenosimo zanimljiv članak iz travanjskog broja, vezanog za krpelje – jedine šumske životinje s kojom će se svi planinariti susresti više puta u životu:
https://casopis.hrsume.hr/pdf/352.pdf#page=7
Krpelji se na ljudima najčešće hrane na mjestima gdje je koža mekša, tanja i toplija te gdje ima više vlage. Preferirana mjesta hranjenja kod ljudi uključuju područje vlasišta i glave (posebno iza uha ili na vratu), pazuhe, preponska područja, iza koljena, oko struka/pupka (uz rub donjeg rublja) te između prstiju na rukama i nogama.
Mogu li krpelji letjeti?
Krpelji ne lete, ne skaču, na vegetaciji ili na tlu čekaju da ih “pokupi” čovjek ili neka životinja na kojoj će se nahraniti. Međutim, rezultati jednog istraživanja pokazuju da malene nimfe mogu biti privučene statičkim elektricitetom (koji prilikom kretanja kroz vegetaciju nastaje na dlaci ili odjeći), odnosno da mogu “poletjeti” zrakom, vodoravno i okomito, nekoliko centimetara. Nimfe su razvojni stadij krpelja, koji je zbog svoje veličine (nekoliko mm), “zaraženosti” i odabira nositelja za hranjenje, vrlo značajan u širenju krpeljima prenosivih bolesti na ljude kao što je npr. borelioza.
Jedna od najčešćih bolesti izazvane ugrizom krpelja je Lajmska borelioza.
Kako izgledaju neki od simptoma Borelioze:
https://www.vecernji.hr/vijesti/pet-godina-zivio-u-agoniji-lijecnici-nisu-znali-sto-mu-je-kriv-je-krpelj-1958689
Kad se ubod krpelja rano otkrije i pojave se karakteristični koncentrični krugovi oko mjesta uboda, mi to lako riješimo antibioticima. Međutim, borelioza je često neprepoznata upravo ako izostane taj crveni ‘prsten’ oko uboda, a simptomi nalikuju gripi ili virozi.
Drugo česta bolest koju prenose krpelji je Krpeljni meningoencefalitis (KME) , ali za to postoji cjepivo:
https://zzjzpgz.hr/novosti/cijepljenje-protiv-krpeljnog-meningoencefalitisa/
