Web Hrvatskog planinarskog saveza od 15. prosinca obogaćen je novim atraktivnim sadržajem, Interaktivnom planinarskom kartom Hrvatske. Karta je dostupna na adresi karta.hps.hr, a može joj se pristupiti i sa stranica na domeni HPS-a koje sadrže podatke o hrvatskim vrhovima i planinarskim objektima.
Kategorija: Općenito
Dan bijelih roda u Hrvatskoj
Dan roda u Hrvatskoj obilježava se 24. kolovoza, kako bi se jačala svijest u javnosti o važnosti zaštite ove vrste ptica. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već jedanaestu godinu provodi projekt „Zaštita i očuvanje bijele rode“, kojeg je u tom periodu sufinancirao s oko 1,5 milijuna kuna. Glavni cilj projekta je očuvanje bijele rode te očuvanje sela i prostora u kojima one obitavaju.
Bijela roda jedna je od najpopularnijih ptičjih vrsta u Hrvatskoj, čemu je uvelike pridonijela i ljubavna priča poznatog para roda Klepetana i Malene. Rode su životno vezane za ljude. Njihova gnijezda nalaze se u neposrednoj blizini ljudi – na krovovima kuća, stupovima, štagljevima, crkvama, a hranu pronalaze na poljoprivrednim površinama. Nikad nije objašnjeno zašto rode rado svijaju gnijezda u blizini ljudi, no to već stotinama godina čine. Prosječno su u gnijezdu tri mladunca, a uočeno je da rode podižu veći broj mladunaca na električnim stupovima, gdje je prosjek četiri mlada po gnijezdu. Selom s najviše roda na području Zagrebačke županije smatra se Donja Kupčina u Pisarovini, gdje je donedavno bilo 40-ak rodnih gnijezda. Najstarije gnijezdo nalazi se u Posavskim Bregima kod Ivanić-Grada, gdje se rode neprekidno gnijezde na dimnjaku već više od dva desetljeća. Opstanak roda stoga ovisi o načinu života ljudi u čijoj blizini su se nastanile.
U sklopu projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode“ ove je godine prijavljeno 517 gnijezda na području 11 županija. Gnijezda bijelih roda često se nalaze na krovovima kuća ili drugih objekata, pa se njihovim vlasnicima isplaćuje naknada u visini od 700 kuna po gnijezdu za očuvanje prostora i biološke raznolikosti od čega je udio sufinanciranja Fonda 50% dok preostalih 50% iznosa snose županije. Ukupna vrijednost projekta je oko 360.000 kuna, od čega je udio Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost oko 180.000 kuna.
Kao i dosadašnjih godina i ove se na području Sisačko-moslavačke županije nalazi najveći broj gnijezda roda, njih 200. Slijedi zatim Zagrebačka županija sa 100 gnijezda te Brodsko-posavska županija u kojoj se nalazi 70 gnijezda bijelih roda.
U Europi se gnijezdi 180.000 do 220.000 parova roda, a najviše u Poljskoj i Ukrajini. U Hrvatskoj je brojnost procijenjena na oko 1300 parova, a nešto manje od pola, oko 550 parova se gnijezdi uz rijeku Savu.
preuzeto sa fzoeu.hr
Spašavanje risa Martina i njegov povratak u prirodu
Prenosimo jednu lijepu vijest sa stranica Ministarstva zaštite okoliša i energetike:
Priopćenje za javnost
Populacija risa (Lynx lynx) u Republici Hrvatskoj je iznimno mala, jedna je od najugroženijih vrsta pa je svaka jedinka risa izuzetno važna. Prema stručnim procjenama, danas u Hrvatskoj živi od 40 do 60 jedinki risa.
Stoga nam je drago informirati javnost kako je prvo spašavanje mladunčeta risa u Hrvatskoj i povratak u prirodu jedinke ove kritično ugrožene vrste završilo uspješno. Radi se o mladuncu risa kojega je u srpnju 2017. u šumi iznad Bribira, kraj Novog Vinodolskog, napuštenoga i izgladnjeloga pronašao lokalni lovac koji je o svemu obavijestio predsjednika lovačkoga društva. S obzirom da se radi o strogo zaštićenoj životinji, po dojavi su na teren izašli članovi Interventnog tima za vuka i risa nadležnoga Ministarstva zaštite okoliša i energetike, uključujući djelatnike Javne ustanove Priroda Primorsko-goranske županije. Prema uputi stručnjaka s Veterinarskoga fakulteta, mladunac risa je primio potrebnu terapiju u veterinarskoj ambulanti u Crikvenici nakon čega je prebačen u Zoološki vrt grada Zagreba. Utvrđeno je da se radi o mužjaku pa su ga na prijedlog lokalnoga lovačkoga društva nazvali Martin po svecu zaštitniku mjesta pronalaska. Zoološki vrt grada Zagreba je brinuo o risu Martinu od srpnja do kraja rujna 2017. kada je premješten u NP Risnjak gdje mu je izgrađena privremena nastamba. Prilikom držanja risa u nastambi poštovala su se sva pravila, kao i iskustva drugih stručnjaka iz zemalja koje su to provele (Portugal, Slovačka i Rumunjska), a na način da se izbjegavao direktan kontakt s životinjom kako bi zadržala svoje karakteristike vrste i kako se ne bi razvila navika na prisutnost i miris ljudi. Tako je 29. siječnja 2018. godine ris Martin pušten iz privremene nastambe, s GPS ogrlicom koja omogućava danonoćno kontinuirano praćenje njegovog kretanja, a predstavlja i sigurnosnu mjeru. Nakon dva mjeseca praćenja ustanovljeno je da ris Martin boravi na području Gorskog kotara i Slovenije u dubokim šumskim područjima izbjegavajući naselja, da je opravak uspješno proveden te da je jedinka osposobljena za samostalan život.
U zajedničkoj akciji spašavanja sudjelovali su lovci iz lovačke udruge Vinodol iz Bribira, Veterinarska ambulanta Crikvenica, članovi Interventnog tima za vuka i risa Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Javna ustanova Priroda, Zoološki vrt Grada Zagreba, stručnjaci Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Javna ustanova Nacionalni park Risnjak i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, uz potporu Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
