{"id":1500,"date":"2024-03-21T11:53:29","date_gmt":"2024-03-21T09:53:29","guid":{"rendered":"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/pd-pljusak\/?p=1500"},"modified":"2024-03-21T12:00:46","modified_gmt":"2024-03-21T10:00:46","slug":"sretan-vam-svjetski-dan-suma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/?p=1500","title":{"rendered":"Sretan vam Svjetski dan \u0161uma"},"content":{"rendered":"<p>Danas je Svjetski dan \u0161uma te je na stranicma Hrvatskih \u0161uma objavljen \u010dlanak o hrvatskim \u0161umama koji prenosimo u cijelosti.<br \/>\nSvakako\u00a0bacite pogled i na <a href=\"http:\/\/casopis.hrsume.hr\/\">\u010dasopis Hrvatske \u0161ume<\/a>\u00a0&#8211; ovaj broj donosi niz zanimljivih \u010dlanaka.<\/p>\n<blockquote><p>\u0160umari u Hrvatskoj ve\u0107 stolje\u0107ima\u00a0primjenjuju princip odr\u017eivosti, iz \u0161ume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, tako da .jo\u0161 uvijek imamo 95 posto\u00a0prirodnih \u0161uma, istaknuli su iz Hrvatskih \u0161uma na Svjetski dan \u0161uma, 21. o\u017eujka.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Ukupna povr\u0161ina \u0161uma i \u0161umskih zemlji\u0161ta u Hrvatskoj iznosi 2.759.039 hektara, \u0161to \u010dini 49,3 posto\u00a0kopnene povr\u0161ine dr\u017eave. Od toga je 2.097.318 hektara\u00a0u vlasni\u0161tvu RH, a 661.721 hektara\u00a0u vlasni\u0161tvu privatnih \u0161umoposjednika. Glavninom \u0161uma u vlasni\u0161tvu dr\u017eave gospodare Hrvatske \u0161ume koje isti\u010du kako se \u0161umama gospodari planski.<\/p>\n<p>Sve \u0161ume podijeljene su u gospodarske jedinice, a one u odjele i odsjeke. Svaka ima svoj \u0161umskogospodarski plan koji se izra\u0111uje na 10 godina i propisuje sve\u00a0radove.<\/p>\n<p>\u201cTako da gra\u0111ani mogu biti mirni \u2013\u00a0sje\u010da \u0161uma u Hrvatskoj nije neplanska, upravo suprotno, gospodari se vrlo promi\u0161ljeno i stru\u010dno isplanirano\u201d, poru\u010duju iz Hrvatskih \u0161uma.<\/p>\n<p>\u201c\u0160umari ve\u0107 stolje\u0107ima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (odr\u017eivosti) i stoga iz \u0161ume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste.\u00a0Hrvatska tako jo\u0161 uvijek ima 95 posto\u00a0prirodnih \u0161uma, \u010demu se dive posjetitelji iz cijeloga svijeta.\u00a0Te o\u010duvane i prirodne \u0161ume bile su i temelj za kasnije progla\u0161enje niza za\u0161ti\u0107enih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode\u201d, isti\u010du u Hrvatskim \u0161umama.<\/p>\n<p>Podsje\u0107aju i kako je krajem velja\u010de\u00a0Hrvatskim \u0161umama dodijeljen SURE certifikat kojim se potvr\u0111uje da \u0161umsku biomasu proizvode u skladu s kriterijima odr\u017eivosti.<\/p>\n<p>Prirodnost \u0161uma se, ka\u017eu, ogleda u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemi\u010dnih vrsta, u \u0161umskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja \u0161umama, strukturi sastojina i brojnim drugim kriterijima.<\/p>\n<p>Hrvatska je bogata raznolikim \u0161umama. U relativno kratkom horizontalnom rasponu od nekoliko stotina kilometara od rijeke Drave na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu i od rijeke Dunav na istoku do rijeke Kupe na zapadu, nalazi se stotinjak \u0161umskih zajednica u kojima rastu 94 vrste drve\u0107a. Gotovo polovica od 4500 vrsta vi\u0161eg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu \u0161umske vegetacije.<\/p>\n<p>Hrvatska je prepoznatljiva po \u0161umama hrasta lu\u017enjaka i jelovo-bukovim \u0161umama, koje su rijetkost u europskim razmjerima. Od prekrasnih hrastovih \u0161uma spa\u010dvanskog bazena, preko prebornih \u0161uma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, posebne Motovunske \u0161ume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih \u0161uma na Mljetu\u2026 takvo bogatstvo i raznovrsnost rijetko \u0107e se gdje na\u0107i na ovako malom prostoru.<\/p>\n<p>\u0160ume su obnovljivi prirodni resurs i nacionalno blago. Izvor su pitke vode, \u010dista zraka, prirodnoga tla, flore i faune, bioraznolikosti, prirodnosti, blage klime, lijepoga krajobraza i drvne tvari, jednom rije\u010dju \u2013 \u017eivota.<\/p>\n<p>Sukladno Ustavu RH\u00a0s pravom u\u017eivaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu za\u0161titu. S toga je od iznimne va\u017enosti upravljati s tim resursom na dru\u0161tveno odgovoran na\u010din.<\/p>\n<p>Organizirano i odr\u017eivo gospodarenje \u0161umama u Hrvatskoj u dana\u0161njem obliku potje\u010de\u00a0iz davne 1765. kada je osnovana prva Uprava \u0161uma. Bila je to Uprava \u0161uma karlova\u010dkoga generalata, a obuhva\u0107ala je tri\u00a0\u0161umarije: Krasno, O\u0161tarije i Petrovu goru. Prvu zakonsku uredbu o \u0161umama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769., i bio je to\u00a0prvi zakon o \u0161umama na hrvatskom jeziku i najzna\u010dajniji spis u povijesti \u0161umarstva Hrvatske, ka\u017eu u Hrvatskim \u0161umama.<\/p>\n<p>Svake se godine na prvi dan prolje\u0107a, 21. o\u017eujka, slavi i Svjetski dan \u0161uma. Ta odluka donesena je na Generalnoj skup\u0161tini Europske poljoprivredne konferencije 1971., a kasnije ju je podr\u017eao i UN, vjeruju\u0107i da \u0107e takav doga\u0111aj doprinijeti pove\u0107anju svijesti o o\u010duvanju \u0161uma i \u0161umskih ekosustava.<\/p>\n<p>Ove godine taj\u00a0se dan obilje\u017eava pod slogan\u00a0\u201c\u0160ume i inovacije\u201d, jer nam inovacije omogu\u0107avaju da do\u017eivimo \u0161ume kao nikad prije \u2013\u00a0bilo to zbog\u00a0obnovljivih i biorazgradivih svojstava drva, bilo to zbog novih tehnologija koje nam omogu\u0107avaju\u00a0da \u0161ume vidimo iz novih perspektiva te otkrijemo opasnosti koje im prijete br\u017ee i lak\u0161e nego pukim ljudskim opa\u017eanjem.<\/p><\/blockquote>\n<p style=\"text-align: right\">preuzeto sa <a href=\"https:\/\/www.hrsume.hr\/2024\/03\/21\/sretan-vam-svjetski-dan-suma\/\">hrsume.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas je Svjetski dan \u0161uma te je na stranicma Hrvatskih \u0161uma objavljen \u010dlanak o hrvatskim \u0161umama koji prenosimo u cijelosti. Svakako\u00a0bacite pogled i na \u010dasopis Hrvatske \u0161ume\u00a0&#8211; ovaj broj donosi niz zanimljivih \u010dlanaka. \u0160umari u Hrvatskoj ve\u0107 stolje\u0107ima\u00a0primjenjuju princip odr\u017eivosti, iz \u0161ume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, tako da .jo\u0161 uvijek imamo 95 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":146,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[95,5],"tags":[42,50,57],"class_list":["post-1500","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-casopis-hrvatskih-suma","category-opcenito","tag-planinarenje","tag-pljusak","tag-rijeka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1500","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/146"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1500"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1500\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1504,"href":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1500\/revisions\/1504"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1500"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1500"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pd-pljusak.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1500"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}